Banner Left
Banner Right

Omulandu womapitikilo okuuya moshilongo otau lulumike Ovanamibia

Oshipu okuudiwa ko? Kashi pu nandenande.

Etembu oshinima shakula kashi shi ashike okuyolauka.

Eshi epangelo laNamibia la shiivifa oshivike eshi sha landula eshi sha dja ko kutya otali tulile po omilandu dokuuya oilongo oyo inai hala okuninga ngaashi Namibia a ningila oilongo yavo kombinga yomikanda dokuuya moshilongo, ovanhu okwa li va teelelika va kale va uda nai. Ovalelei vamwe okwa li va pandula epangelo eshi la ninga oshinima shi li ngaha kutya oilonga aishe nai kale ashike tai liumbatelwa she lifa.

Vahapu unene ngaa ovo ve li moshikondo shomatalelepo shaNamibia osho oshi na ongushu yeebiliyona N$14 nosha yandja oilonga kovanhu ve li lwopo60 000, ove na oumba kutya etokolo eli otali teya ovanhu ovo kwa li va hala ve uye komafudo moNamibia omukumo opo vaha talele po oshilongo.

Namibia itaka dula oshinima osho a hala okuninga shaashi omaupyakadi okolona natango aa talala momitwe dovanhu.

Oshinima nee eshi tashi kumwifa osho sho sha ningwa kupelesidente Nangolo Mbumba, pefimbo ngaa limwe opo ta pula po omulandu weembapila dokuuya moshilongo natango opo ngaa ta pula a pewe omavatelo oikulya hamumba yetata loshiwana shaNamibia osho sha dengwa koshikukuta nokoluhepo tali hapupala. Oikulya ihapu nomavatelo ahapu ohaa di koilongo yaEuropa.

Natango okabinete ngaa kovaleli vepangelo ovo alushe hava kala tava pula ovanageshefa ve uye moshilongo natango tava di ngaa koilongo yaEuropa oyo va tulila po omilandu di li ngaho nova hala okuyuudifa nai nomilandu davo domikanda dokuuya moshilongo.

Namibia okwa fa e wete e li unene nawa shaashi ashike okwa mona omahooli yee oku na oproyeka yogreen hydrogen, ashike oshinima nee eshi oshi yolifa neenghono.

Ouministli woikwameni owa ti oshinima eshi otashi ningwa opo kukwashilipalekwe efikopamwe kombinga yomakwatafano opaiwana. Minista woikwanemi Albert Kawana okwa lombwela oThe Namibian: “Oshiwana shetu ohashi liumbatelwa sha fa ovalongi voimbuluma nande ova kala ngaa ve na omikanda di li mondjila. Omukalo ou have liumbatelwa kau shi uwa ndee kashi shi ashike Ovanamibia, Ovafrika aveshe.”

Osha yela, oshitwa kashi li nande kombinga youyuki ile oufikepamwe, okutala kutya Ovafrika ohave liumbatelwa nai nande nava kale ngaa ve na omikanda.

Omunhu umwe ota dulu kutya ovaleli vahapu ve pangelo ovo ve wete va fimana ohava kala tava mono oixuna ngee va ya koyoongalele nongee va ka landa oinima yavo koEuropa sho osho nee she va handukifa osho.

Omulandu upe womikanda dokuuya moshilongo kau shi nande omulandu wa talwa nawa nokau na sha nokuyambula po ovakwashiwana vaNamibia.

Ou omulandu wa ningilwa ovakengeli vaAfrika ovo luhapu hava longifa oimaliwa yepangelo okutalela po nokutyapula omauwa koAmerica, Asia, nokoEuropa.

Oilongo oyo ya kwatelwa mo ongaashi Belgium, Canada, Denmark, Finland, France, Germany, Japan, Norway, United States noUnited Kingdom.

Vati oshinima kashi na sha nokuli neehepela da Afrika ovo hava kala tava mono oixuna moyeendifo yokuya koilongo oko va ka konge omaxupilo.

Oilongo nee ei vati tai pewa ehandukilo kai na ko nasha noshinima shi li ngaho.

Moshinima shi li ngaha, ovatotiveta vetu kave wete kutya okutota eeveta oshinima sha fimana nohashi ningilwa omauwa oshiwana shihapu, ovanhu vahapu ovahala ovatalelipo ndee kave na ko na sha nooKawana vaAfrica ovo hava ningwa nai koilongo oko.
Natu efini oshinima osho molwouwa waNamibia letu.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News