… konima eshi ya kala nokufuta N$400 000 komwedi
Konima yomido 11 neemwedi nhano, oministili yehongo koshitopolwa shaHangwena oye shi pondola okuya meembelewa dayo dipe kEenhana, eshi sha xulifa po okufuta oshimaliwa shi fike poN$400 000 shohiila keshe komwedi.
Oule weedula omulongo na sha, ouministili wehongo owa kala nokufuta oshimaliwa shi fike poN$400 000 keshe omwedi shohiila yeembelewa metungo lopaumwene kEenhana, konima eshi kwa li va dja kondangwa muKotomba 2012.
Nande oproyeka ei yeemiliyona N$52 okwa li ya pumbwa okupwa muMarsa womudo 2019, okwa li ya fikama konima eshi nakulonga a dopa okumana oilonga oyo pefimbo olo kwa li a pewa. Oproyeka okwa li nee, ya pewa ehangano ledina August 26 Construction, olo la mana okulonga oilonga oyo paife.
Omukulunhuwiliki wehongo koshotopolwahoololo shaHangwena Isack Hamatwi okwa ti nande nee otava i metungo lipe, ondodo yomayakulu natango otai kala ashike yelifa.
Hamatwi okwa ti eyooloko eli li li po ole li ashike kutya oministili itai kala vali tai futu ohiila.
“Oshimaliwa osho hatu mono okudja koministili yetu eemiliyona ashike di li N$190, fyee hatu tale nee kutya ingapi hatu tula mohiila,” Hamatwi osho a ti nhao.
Okwa ti oshimaliwa osho kwa li hashi longifwa okufuta ohiila paife otashi ka longifwa okulanda oipumbiwa yeefikola nokuvatela oikulya momihandjo oyo nayo ya ninga omukundu wa kula.
Hamatwi okwa ti omwedi waMei otau kala omwedi waxuuninwa oministili tai futu ohiila. Hamatwi natango okwa ti, etungo olo lipe oli na eembelewa 80, omanga oministili i na ovanailonga 150. “Nado inadi wana, shaashi, dimbulukwa , oshinima eshi okwa li sha longekidwa eedula 12 da pita manga kwa li eemhito dimwe inadi totwa po,” Osho a ti ngaho.
Omukulunhuwiki woministili yehongo, omaunghulungu nomifyuululwakalo Sanet Steenkamp okwa ti onghundana yoproyeka ei eshi ya pwa oiwa unene koministili notai ulike elitulemo loministili mokuyandja omayakulo paitopolwa.
“Okwa li omukulunhuwiliki mukulu wehongo kOhangwena ndee opo ondjodi ei i ninge yoshili oshi nyakulifa nai neenghono kufye. Otashi ulike kutya oministili yetu otai longo ngee tashi ya kokuyandja omayakulo koitopolwahoololo, okudja ngaa keendodo adishe dehongo,”Steenkamp osho a ti ngaho. Okwa ti okukala itaku futwa ohiila otashi ti oshimaliwa eshi kwa li hashi futu ohiila otashi longifwa moinima imwe vali oyo yafimana moshitopolwahoololo.
“OVANAILONGA VOKOSHIKOTO’
Ovanailonga meembelewa doministili yehongo moshitopolwahoololo shaShikoto natango otava longele ashike kondangwa shaashi kOmuthiya kaku na eembelewa.
New era okwa li ya lopota omwedi wa dja ko kutya, omukulunhuwiliki wehongo kOshikoto Aletta Eises okwa ti ombelewa yaye oya mona omanyenyeto ahapu taa pula opo i dje kOndangwa i ye koshitopolwahoololo shaShikoto.
Eises momudo 2016 okwa ti kutya oshimaliwa shi fike peemiliyona N$132 okwa li sha yandjwa opo shi longifwe okutunga ombelewa kOmuthiya moshitopolwahoololo shaShikoto, ashike konima eshi va tala komatungu eefikola a nghundipala moshitopolwahoololo, ova hoolola opo va xwepopaleke eenhele deefikola dounona.
Steenkamp okwa ti paife eshi eembelewa dehongo kohangwena da pwa okutunga, oministili oya tala kOshikoto.
“Okutunga eembelewa dehongo koshitopolwahoololo shaShikoto, okuli nale momafaneko etu,” Osho a ti ngaho.
Steenkamp natango okwa ti kOmuthiya ove na omiseum, ongulumambo nombelewa yomutaleli wehongo.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!