Banner Left
Banner Right

Ohiila oya ningaondilo mOvenduka

… Eumbo leenduda mbali li na N$12 000

Shona Ngava (30) okwa ti ohiila mOvenduka itai dulika.

“Ovanyasha ovo opo va tameke oilonga otava nane nomabli ngee tashi ya keendado dohiila,” Osho a ti ngaho.

Ngava okwa ti okafuleta keenduda mbali dokunangala mOvenduka oke na ondado okudja poN$12 000 fiyo opoN$22 000 komwedi.
“Itashi dulika,” Osho a ti ngaho.

Ngava okwa hala oveta oyo tai wilike eehiila opo i tule ondado yohiila mOvenduka nomomudingonoko wOvenduka pedu.
“Mutu opwa pumbwa okukala pu na omilandu da tulwa po domalukanda, opo tu mone kutya onhele yonhumba oi na ingapi pakutala komayakulo oo e li mo,” Osho a ti ngaho.

“Oshiholelwa: Oku na olusheno, omeva, omeva apyu, oi li popepi nodoolopa? Oinima aishe ei oya pumbwa okutalwa ngee taku totwa eendado.”

Omukulunhuwiliki womayambulepo eedoolopa noitopolwa yokomikunda, Nghidinua Daniel, oshivike sha dja ko okwa ti onotwaveta yohiila itai ka kundafanwa mo mopaliamente manga omafiku aa.

Onotwaveta oya kala i li koministili yeedoolopa nomayambulepo oitopolwa yokomikunda okudja ngaa momudo 2017.

Daniel Etitatu loshivike sha dja ko okwa ti oministili natango oya pumbwa omawedelepo okudja kovakufimbinga.
“Oovene vomatungo ova pumbwa okupwilikinwa nawa. Eembanga oda pumbwa okupulwaapulwa,” Osho a ti ngaho.

‘KAPU NA EHALO LOPAPOLITIKA’
Oshilyo momutumba wopashiwana Maximalliant Katjimune, oo kwa li a fininika opo oministili i manife onotwaveta ei, petameko loshivike sha dja ko okwa ti onotwaveta otai ende kashona shaashi kapu na ehalo lopapolitika opo i tulwe moilonga.

“Otu shi shi kutya oilyo ihapu yopaliamente, unene ngaa eeminista, ove na ohokwe moikumungu yokuwilika ohiila, shaashi navo vene ohava hiilifa,” Osho a ti ngaho.

Katjimune okwa ti kutya omupya unene eshi oministili itai ningi po sha kombinga yonotwaveta ei.

“Eshi osha hala okulombwela Ovanamibia ovo vehe na oiniwe kutya otava twikile nokumona oixuna konakuhiilifa ovo tava twikile nokupula oimaliwa ya pitilila unene,” Osho a ti ngaho.

Omupopiliko wongudu yoLandless People’s Movement Lifalaza Simataa Etine okwa ti”: “Kapu omulandu wa tulwa po wounene wonhele, oipumbiwa ile onghalo yomaxupilo oyo Ovanamibia ve li muyo nena. Unene ngaa ovanyasha.”

Okwa ti opwa pumbwa omulandu wokuwilika ohiila.

“Omilandu dimwe dokukwashilipaleka kutya ovanhu ova amenwa owa fimana, unene ngaa ngee ohatu popi oshinima sha fimana ngaashi omalukalwa,” Simataa osho a ti ngaho.

Okwa ti Namibia, noshiwana shishona, oku na omaxupilo e li pombada okuyelakani noilando oyo i na oshiwana shihapu.
“. . .eedoolopa ngaashi Cairo (Egypt), Lagos (Nigeria) naKigali (Rwanda) mokati kadikwao,” Osho a ti ngaho.

Simaata okwa itavela kutya onotwaveta yokuwilika ohiila nai kale tai dulu okwaamena ovahiili keendadao tadi i pombada neenghono.
Meshiivifo komalungula, okafuleta keenduda mbali dokunangala oka shiivifwa kutya ota ka kosho oshimaliwa shi fike poN$12 000 komwedi.

“Kakula nawa, opo ka tungwa, okafuleta keenduda mbali ke li konima yeumbo, ke na okalikoshelo kamwe, okombifa, eeshikopa domekuma nefiya, onduda imwe kai na eeshikopa mekuma nomeva nolusheno inaa kwatelwa mo,” Eshiivo osho la ti ngaho.

Omutotiveta woSwapo Patience Masua Etine okwa ti eehiila moNamibai ihandi tale lela koiyemo yovanyasha.
“Oshinima eshi ohashi ningile ovanyasha shidjuu okumona eenhele di li xwepo dokuhiila,” Osho a ti ngaho.

Ongeshefa yeehiila, nande ongaho, oya etwa komumbwe yomaumbo moNamibia, osho a ti ngaho.

“Ovanamibia vahapu itava dulu okulanda eumbo momudo 2025. eshi oshili. Onghee, ondado yomaumbo otai eta eendado di li pombada dohiila,” Masua osho a ti ngaho.

Okwa ti oku wete kutya opu na ehalo la mana mo lopapolitika lokutula moilonga omilandu dokuwilika ohiila,” Masua osho a ti ngaho.
“Ondi wete ashike kutya omulandu wokuninga eeveta oule nghee u li po.”

OVALIHONGI OTAVA MONO IXUNA
Pelesidente wehangano lovalihongi laNamibia ledina Namibia National Students Organisation Dorthea Nangolo Etine okwa pula opo kuxwepopekwe ondadao yeehila dovalihongi.

“Keshe umwe ota dulu okupula omwaalu ou a hala wohiila ndee ta tula po keshe ondado oyo a hala yovalihongi shaashi ove li unene momumbwe,” Osho a ti ngaho.

Nangolo okwa ti meenhele ngaashi Academia, Windhoek West/North popepi noiputudilo, oovene vomaumbo otava hiilifa omaumbo avo kovalihongi notava pula eendado di li pombada neenghono.

“Otu na ovalihongi tava futu oshimaliwa shi fike poN$3 500, ashike ove li vanhe monduda omo, nande okuli,” Osho a ti ngaho.
Nangolo okwa ti vali okuyandja omalukalwa nako naku talike ngaa nawa, shaashi eameno lovalihongi oli li moupyakadi.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News