Banner Left
Banner Right

Nam gumwe gwomaathigona muuyuni

Nam gumwe gwomaathigona muuyuni

ROME – Kehe mongundu yAafrika yatatu, gumwe gwomuyo oku na omanyutu na aantu oomiliyuna 852 muuyuni, otaya si ondjala, olopota yIigwanahangano osho ya popi ngaaka mEtitano lya zi ko.

Olopota ndjika otayi popi kutya aantu oomiliyuna ne mu Zimbabwe, omiliyuna yimwe oshinkwanu hamano mu Malawi, omiliyuna yimwe oshinkwanu mbali mu Zambia, omayuvi omathele omugoyi mu Mozambique, omayuvi omathele gaali nomilongo ne na ntano mu Lesotho, omayuvi omathele gaali nomilongo ndatu mu Swazilnd naantu omayuvi omathele ga hamano mu Namibia, oye na ondjala. Ehangano egandji lyiikulya lyIigwanahangano/World Food Programme (WFP) olya ti kutya ompumbwe yoshinaliwa oyo tayi imbi ekuthopo lyondjala mu Afrika.Ehangano ndika olya popi kutya olya mona oshimaliwa shoopelesenda inadhi thika pomilongo mbali shOondola dha Amerika oomiliyuna omathele gane nantano, mbyoka ya pumbiwa okulongithwa mokugandja iikulya kaantu mu Afrika lyUumbugantu sigo omumvo tu uka.”WFP okwa hala okupalutha aasindjala ye li oomiliyuna omilongo mbali na hamano mEnenevi nuumvo, omolu oshikukuta, HIV-AIDS, oombahu dhoka tadhi li po iikunwa nomolu omaliko giilongo ngoka taga nana nondatu,” olopota ndjika osho ya popi ngaaka.Olopota ndjika oya piti manga ashike ku na omasiku omashona iilongo iinankondo ihetatu, yi ka ninge oshigongi shawo shokomumvo, mpoka tapu ka kundathanwa wo oluhepo mu Afrika.Aantu miilongo oyindji muuyuni oya longekidha ookonserta, omahololomadhiladhilo, niigongi, taya indile iilongo mbyoka iiyamba muuyuni yi ekelehi oongunga ndhoka dhi niwe kiilongo iihepele muuyuni.Oshigongi shika shiilongo iiyamba niinankondo muuyuni, otashi tameke ngula mu Scotland.Olopota ya WFP oya popi kutya omwaalu gwaantu mboka ya pumbwa omakwathelo gwopaulumompumbwe muuyuni ngashiingeyi ogwa ya pombanda – okuza paantu oomiliyuna ndatu okuya paantu oomiliyuna hetatu oshinkwanu ndatu miilongo iheyali yAafrika lyuumbugantu, sha etwa unene koshikukuta.Iilongo yilwe ya Afrika mbyoka olopota ndjika tayi popi kutya namo omu na wo ondjala, oyo ngaashi Ethiopia, Sudana, DRC, Mali na Niger.- NampaEhangano egandji lyiikulya lyIigwanahangano/World Food Programme (WFP) olya ti kutya ompumbwe yoshinaliwa oyo tayi imbi ekuthopo lyondjala mu Afrika.Ehangano ndika olya popi kutya olya mona oshimaliwa shoopelesenda inadhi thika pomilongo mbali shOondola dha Amerika oomiliyuna omathele gane nantano, mbyoka ya pumbiwa okulongithwa mokugandja iikulya kaantu mu Afrika lyUumbugantu sigo omumvo tu uka.”WFP okwa hala okupalutha aasindjala ye li oomiliyuna omilongo mbali na hamano mEnenevi nuumvo, omolu oshikukuta, HIV-AIDS, oombahu dhoka tadhi li po iikunwa nomolu omaliko giilongo ngoka taga nana nondatu,” olopota ndjika osho ya popi ngaaka.Olopota ndjika oya piti manga ashike ku na omasiku omashona iilongo iinankondo ihetatu, yi ka ninge oshigongi shawo shokomumvo, mpoka tapu ka kundathanwa wo oluhepo mu Afrika.Aantu miilongo oyindji muuyuni oya longekidha ookonserta, omahololomadhiladhilo, niigongi, taya indile iilongo mbyoka iiyamba muuyuni yi ekelehi oongunga ndhoka dhi niwe kiilongo iihepele muuyuni.Oshigongi shika shiilongo iiyamba niinankondo muuyuni, otashi tameke ngula mu Scotland.Olopota ya WFP oya popi kutya omwaalu gwaantu mboka ya pumbwa omakwathelo gwopaulumompumbwe muuyuni ngashiingeyi ogwa ya pombanda – okuza paantu oomiliyuna ndatu okuya paantu oomiliyuna hetatu oshinkwanu ndatu miilongo iheyali yAafrika lyuumbugantu, sha etwa unene koshikukuta.Iilongo yilwe ya Afrika mbyoka olopota ndjika tayi popi kutya namo omu na wo ondjala, oyo ngaashi Ethiopia, Sudana, DRC, Mali na Niger.- Nampa

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News