Banner Left
Banner Right

Malaria okwa dipaya nale ovanhu vanhe mOhangwena

Eembelewa doundjolowele mOhangwena oda holola kutya ovanhu vanhe ova xulifa komalaria okudja ngaa muOktoba odula ya dja ko nghee omalaria ya holokele.

Omukunhuwiliki woundjolowele moshitopolwahoololo, Robert Nandjila, okwa ti omalaria oya ya pombada moshitopolwahoololo okudja po600 muDesemba 2024 fiyo opo2 422 paife.

Eshi osha fininika omapangelo aeshe laNamibia naAngola opo a ifane kuningwe oshoongalele shomapulaapulo kombinga yomalaria kOshikango oshivike sha dja ko.

Nandjila okwa ti, eembelewa doundjolowele oda mona kutya omanga ovanhu vahapu va monika omalaria va dja koAngola, omwaalu moNamibia namo otau i pombada.

“Malaria moshitopolwahoololo natango omo e li, onghalo oyo tai lunduluka keshe efimbo. Fiyo opapa, otu na eelopota di li 2 422 okudja pexulilo laOktoba 2024 fiyo onena.

Oipangelo moshitopolwahoololo oya tambula ovanhu ve li 399 nomafyo e li anhe.

Ovanhu ava vahapu ova monika malaria koupangelo ngaashi Epinga, Okongo, Omundaungilo, Omauni, Omboloka, Oshikunde, Oshihandi nOlukulo,” Nandjila osho a ti ngaho.

Eembelewa doundjolowele odi na eesystema dokuungaunga nomalaria noda twala yoo omahongo opaundjolowele koshiwana okupitila moikundaneki nosho yo oyoongalele yoshiwana.

“Malaria owoshili novanhu ovo tava talele po oshitopolwahoololo, unene ngaa popepi neengaba daAngola, nave liamene ngaashi tashi dulika.

Omadidiliko amalaria ongaashi oupyu wa pitilila nokupwatuka omutwe. Ovanhu nava ye koipangelo i li popepi ngee ve wete ve na omadidiliko atya ngaho. Natango, ohatu pula ovanhu opo ve liamene, ino kala pondje oufiku, kala yoo wa dja oinima ya tuvika olutu alishe ngee u li pondje yeumbo,” Nandjila osho a weda po ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News