Eenghundana doiningwanima inyanyalifa tai ningwa pamikalo da nghinanghenda nanghinakonasha ota di ku ndanekwa efiku keshe moshilongo shetu. Ngee omadipaafano, omalidipao/omalimangeleko, omakupuleshi ounona, omalikufo madimo, omavako nomaulingilingi nosho tuu.
Omivalu oda u lika kutya ovanhu 489 ovalopotwa veli kufa eemwenyo modula 2011, omanga veli 432 ovali va kandula po omaudjuu avo po mukalo wa faafana odula ya djako 2010.Ohangwena Regiona noshikandjohoololo Okongo mOhangwena tuu omo ovo veli votete momalidipao oshilongo ashishe, omanga oKhomas regiona noshitopolwa shaGroot Aub ovativali. Omivalu edi ota ku ti yadje ada eta Namibia a ninge wotete momalikufo mwenyo mounyuni aushe, elimbililo neli pulo olo nee eli kutya mbela omwaalu wovanhu ava hava dipawa kuvakwao moNamibia oufike peni no tau tu tula pondodo ilipi paunyuni?Omivalu edi ota di ekwashilipaleko kutya ovanhu va hapu moshilongo shetu ohava kandula po omaudjuu avo nomikalo da nghundipala, da nghinanghenda, no da nghinakonasha. Naashi osha eta opo omakandule po omaudjuu a ninge ina yoimbuluma, omaliumbato nai, omakanifo, omanyonauno nomahepekafano efiku keshe pamikalo dayooloka moshilongo shetu.Ka pena nande oshimwe sha eta omafyo aa shi heshi eenghendabala doku kandula po omaudjuu, onghee nda eta po edilaadilo eli opo li kwafele ovanhu va kandule po omaudjuu ina va tula eemwenyo moshiponga ngaashi ovo va dja noku lopotwa. Omakandule po omaudjuu a nghundipala konyala oo ina yoimbuluma aishe mounyuni, otu na eemunga dovanhu va dipawa kovaholike vavo, kookaume kavo, kovakwanedimo vavo nokovanhu ve vashi ile ve he vashi pamikalo da yooloka, dinyanyalifa no di kufa omaxwilili. Ashike shaa wa pwilikine omatomelo oo a eta fiyo ovanhu ava va dipaafana oto mono kutya opali oudjuu oo kwali tava kendabala ile va hala oku u kandula po.Olopota oyo oya ava ashike veli dipaa, ndee inai kwatela mo ava va dipawa kuvakwao pamikalo da yooloka, ashike keshe umwe ota dulu okutwa kumwe naame kutya ovanhu ava hava di pawa ovo ve na oku kala va hapu oku yeleka naava ve li dipaa.Omunyasha omuNamibia odalele yaEpembe moshitukulwa sha Ohangwena ashivika nawa Dr GEFO. Okwa kala ehe uditile ombili onghalo yomaliumbato eheli nawa oyo ya duva moshilongo shetu nomounyuni aushe. Opo nee okwa tameka oku ongela omauyelele a hapu taa dulu oku kwafela mokulwifa omukifi ou inau kufilwa onghatu natango no tau mane po ovanhu efiku nefiku. No ta twikile nomakonaakono opo pa etwe omikalo dingi mekwafelo loku kandula po omaudjuu ina pa tulwa eemwenyo moshiponga po ina pa ndulukwa oudjuu umwe vali.•Oudjuu onghalo keshe toli hange muyo inai kumbilipalela, tai limbilike ile tai ku piyaaneke momadilaadilo, ngee oyo paushitwe ile yopaumwene, nomikifi omaudjuu nefimbo limwe oto dulu oku kala ino shidimbuluka kutya ouli monghalo iheli nawa.•Oudjuu oshilongwa shopaushitwe ihashi dulu oku iwa moshipala ile oku ngabekwa komunhu. Ashike ohashi hapupalekwa komunhu noupu pefimbo te shili longo ile tu tye teshi kandula po, no hashi djuuupala noku dala fana efimbo keshe toshi dopa.Oshike hashi eta omaudjuu?•Omaudjuu aeshe konyala oha eya pamikalo deemumbwe nomahalo opanhu, onghee oinamwenyo ka ina ondjo kombinga yomaudjuu.Tashi eta omaudju Oixwa yo kooNghidipo, neemwoongo da Povanhu, Oshinima sha eta oudjuu omunhu namumwaina, ovanhu novatekulu.•Osho lela, shaashi ovakwadu ohatu kala tu wete ina shiwana eshi na kufya a longa kombada yedu. Otwe mu hala no tuna omumbwe nae natango, osho meefya a tu ti otuli ile otuna oudjuu weefya, twa fiwa po komuholike wetu, a li omuyakuli nomunambili.•Kombinga yomikifi, opena omikifi odo luhapu hadi etwa komahalo neemumbwe domalutu etu, unene ngee twa nyengwa oku a pangela ngaashi: HIV/AIDS, TB, nomikifi odo ha ku ti odo honi, noshimela ngoo shaashi owa lya oshinima ina shi pandika kedimo ile itashi wa palele.Omaudjuu ohaa ta ndavele ngahelipi?•Ngeenge oudjuu owa kala inau tambulwako komunhu ou euna ile ovapopepi naye nena otau dulu oku tandavela noku eta oshiponga, fimbo limwe oshina oupu na kuningwa nai eshi tambulako nokwadimina po nale oo emunyonena ashike ovakwanedimo, ookaume novapopipe otava dulu oku kufa eenghatu danghundipala nokulongela na kunyona ouwii natango. Ile ngoo omunyonenwa oye ina tambulako osho a ningilwa noku ka tuka eenghatu danghundipala noku eta oshiponga. Oshafimana keshe umwe a kale eli longekida opo a kale ha tambulako tete onghalo omo teli hange inai mu mbilipalela opo nee ta dilaadila moule nokuli kufa mo ina eta oshiponga.•Shaashi nge owa eta oshiponga pefimbo to kandula po oudjuu woye ile konima yoku u kandula po nena ino kandula po ndee owa weda koudjuu no kuli etela. Oshafimana opo u ha ninge oudjuu woye, oudjuu wa mukweni, omumbwe nehalo loye ino li ninga ehalo nomumbwe yamukweni, opo u kandule po omaudjuu oye ino ninga ovanhu oihakanwa. Eshi otashi kwafele omaudjuu a ha ninge omukifi womukwau/wolutapo, no ku keelela oudjuu umwe u mane po ovanhu aveshe.•Oku a kandula po ino eta oshiponga ove ino tula omwenyo moshiponga, ano ino a londekafana, keshe umwe ota dulu oku kwafa pa mukalo keshe ta dulu opo oo ena oudjuu eu kandule po ina ninga vamwe oihakanwa. Didilika:Oku kandula po oudjuu nomukalo wa nghundipala otoli tula monghalo ihena vali onakwiiwa neelineekelo.•Otashi ti oku yambidida oo ena oudjuu nomukalo keshe to dulu, ndee haku yola noku sheka, oo ena oudjuu ile oku u lika wa fa wa uda nawa eshi eli monghalo iheli nawa inai mu mbilipalela ile itai mbilipalele.NB:Oku kwafa oo ena oudjuu ota ku fikifa ovanhu pamwe pahafo nopambili.•Oku li kufa ile oku kufa mo oo eli monghalo iheli nawa ina pa etwa vali onghalo imwe iheli nawa, unene keemwenyo dovanhu ovo veli popepi ile va kwatelwa mo mekandule po loudjuu ou.•Omawii oo haa etwa/ holoka po pefimbo loku kandula po oudjuu, ile tu tye oidjemo ii yomakandule po oudjuu unene omakanifo eemwenyo, omaliko, oku ya mondolongo ile oku ninga ovanhu oihakanwa.•Omaudjuu ohaa hakulwa, nouhaku muwa komaudjuu exungomwenyo nefimbo, osho omuwambo ha ti eefya di talala odidjuu okulila. Shi fike poule fimbo tau piti po, omauyelele nexungomwenyo to mono kombinga youdjuu woye opo pefike oku pupala kwoudjuu. •Omauyelele, exungomwenyo, olupandu nelongomwenyeko elima li wa oku u pika omauluvi nomadilaadilo ovanhu aveshe. Openi ndi na oku mona exungomwenyo nomaeyelele kombinga youdjuu wange?•Pongeleka•Poshipangelo
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!