Banner Left

Evi nali topolwe pauyuuki, CCN

Evi nali topolwe pauyuuki, CCN

ONGONGAHANGANO yOongerki mu Namibia nenge tutye Council of Churches in Namibia (CCN) oya yambidhidha Epangelo mekutho ko lyevi kaanafaalama yamwe yopaipindi, ashike oya popi kutya nashi ningwe melandulathano.

Amushanga-Ndjayi gwongongahangano ndjika Omusita Nangula Kathindi okwa popi kutya ka yali ya nyanyukilwa oshinima shetopolululo lyevi sho tashi ende kashona omanga etidho lyaaniilonga moofaalama lya li oshinima tashi piyagane noonkondo. Okwa indile wo aanafaalama yaa tokithe oshinima shika, noya pule oofuto dhawo ngele ya pulwa ya gandje oofaalama dhawo kEpangelo.”Kakele kokweenda kashona metopolululo lyevi oshigwana osha kala mombili nelandulathano.CCN okwa tseya wo kutya omulandu gwEpangelo “gwomulandi a hala nomulandithi a hala” inagu longa po sha shomupondo,” Kathindi ta popi ngaaka.Okwa pandula unene Epangelo sho lya popi kutya mboka taya ka kuthwa evi otaya ka pewa oofuto dhili pauyuuki, ashike okwa popi kutya oonakutulululwa naya mone omadheulo nokulongitha wo evi nawa.Okwa tsu wo omuthindo kutya evi nali topolwe nawa nenge tutye pauyuuki.Ominista yEvi nOmatulululo Hifikepunye Pohamba okwa popile mEtitatu lya zi ko kutya aanafaalama ayehe kutya nee yolwaala luni otashi vulika owala ya kuthwe evi shampa owala evi ndyoka lya halika kEpangelo.”Ota tu ka kutha po evi lyaamboka yaaliwe mu Namibia ihe oye na oofaalama mu Namibia, ihe shoka itashi tu kelele tu kuthe ko evi kuyalwe.Ita tu ka thiminikwa okutaalela owala oofaalama dhaamboka yaali we mu Namibia.Otashi vulika tukuthe wo nokAanamibia kutya nee aaluudhe nenge aatiligane, kutya nee oofaalama dhawo ohadhi longwa sha nenge aawe,” Pohamba ta popi.Kathindi okwa dhimbulutha Pohamba kutya nalandule naanaa omulandu nenge tutye oontokolwa nomapopilo goshigongi shi na sha nevi shomumvo 1991 nosho wo okulandula omulandu gwetopolululo lyevi lyopaunafaalama nenge tutye Agricultural Land Reform Act.Omulandu nguka ogwa totha mo shayela kutya Epangelo otali vulu okukutha ko evi kaanafaalama yaakwiilongo nosho wo mboka ye na oofaalama dhi vulithe pu yimwe mu Namibia.Otagu popi wo kutya otashi vulika mboka ye na evi olindji unene ya kuthwe wo limwe.Kathindi okwa popi kutya evi ndyoka tali kuthwa ko nali pewe mboka ye li pumbwa unene nosho wo oonakutidhwa moofaalama, ihe haa mboka taya vulu okwiilandela evi – kutya nee aaluudhe nenge aatiligane.Metitatu lya zi ko, Pohamba okwa li a popi kutya Omunamibia kehe ota vulu owala okutulululwa kutya nee omuniilonga mofaalama nenge Ongoloneya.Kathindi okwa popi kutya etopolululo lyevi nali ningwe naanaa mombepo yesimanekathano, ombili nosho wo metilokalunga ngoka oye mwene gwevi alihe.”Shoka sha simana kutse okukandulapo omukundu pambili.Ina tu hala okwiiyadha monkalo ngaashi ndjoka tayi inyenge moshishiindalongo shetu Zimbabwe,” Kathindi ta popi.Epangelo olya li olya popi kutya olya pumbwa oohektera dhevi dhi li oomiliyuna omugoyi omanga lya pumbwa woo obiliyuna yimwe (N$1 bilion) oku li landa.Okwa indile wo aanafaalama yaa tokithe oshinima shika, noya pule oofuto dhawo ngele ya pulwa ya gandje oofaalama dhawo kEpangelo.”Kakele kokweenda kashona metopolululo lyevi oshigwana osha kala mombili nelandulathano.CCN okwa tseya wo kutya omulandu gwEpangelo “gwomulandi a hala nomulandithi a hala” inagu longa po sha shomupondo,” Kathindi ta popi ngaaka.Okwa pandula unene Epangelo sho lya popi kutya mboka taya ka kuthwa evi otaya ka pewa oofuto dhili pauyuuki, ashike okwa popi kutya oonakutulululwa naya mone omadheulo nokulongitha wo evi nawa.Okwa tsu wo omuthindo kutya evi nali topolwe nawa nenge tutye pauyuuki.Ominista yEvi nOmatulululo Hifikepunye Pohamba okwa popile mEtitatu lya zi ko kutya aanafaalama ayehe kutya nee yolwaala luni otashi vulika owala ya kuthwe evi shampa owala evi ndyoka lya halika kEpangelo.”Ota tu ka kutha po evi lyaamboka yaaliwe mu Namibia ihe oye na oofaalama mu Namibia, ihe shoka itashi tu kelele tu kuthe ko evi kuyalwe.Ita tu ka thiminikwa okutaalela owala oofaalama dhaamboka yaali we mu Namibia.Otashi vulika tukuthe wo nokAanamibia kutya nee aaluudhe nenge aatiligane, kutya nee oofaalama dhawo ohadhi longwa sha nenge aawe,” Pohamba ta popi.Kathindi okwa dhimbulutha Pohamba kutya nalandule naanaa omulandu nenge tutye oontokolwa nomapopilo goshigongi shi na sha nevi shomumvo 1991 nosho wo okulandula omulandu gwetopolululo lyevi lyopaunafaalama nenge tutye Agricultural Land Reform Act.Omulandu nguka ogwa totha mo shayela kutya Epangelo otali vulu okukutha ko evi kaanafaalama yaakwiilongo nosho wo mboka ye na oofaalama dhi vulithe pu yimwe mu Namibia.Otagu popi wo kutya otashi vulika mboka ye na evi olindji unene ya kuthwe wo limwe.Kathindi okwa popi kutya evi ndyoka tali kuthwa ko nali pewe mboka ye li pumbwa unene nosho wo oonakutidhwa moofaalama, ihe haa mboka taya vulu okwiilandela evi – kutya nee aaluudhe nenge aatiligane.Metitatu lya zi ko, Pohamba okwa li a popi kutya Omunamibia kehe ota vulu owala okutulululwa kutya nee omuniilonga mofaalama nenge Ongoloneya.Kathindi okwa popi kutya etopolululo lyevi nali ningwe naanaa mombepo yesimanekathano, ombili nosho wo metilokalunga ngoka oye mwene gwevi alihe.”Shoka sha simana kutse okukandulapo omukundu pambili.Ina tu hala okwiiyadha monkalo ngaashi ndjoka tayi inyenge moshishiindalongo shetu Zimbabwe,” Kathindi ta popi.Epangelo olya li olya popi kutya olya pumbwa oohektera dhevi dhi li oomiliyuna omugoyi omanga lya pumbwa woo obiliyuna yimwe (N$1 bilion) oku li landa.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News