Epangelo ola longifa oshimaliwa shi fike lwopeemiliyona N$11 moule weemwedi nhatu li hiile etungo leembelewa mOvenduka ashike inali longifa nande etungo olo nghee la tamekele okufuta ohiila ei.
Etungo olomunangeshefa e shiivike nawa moshilongo Erastus ‘Chicco’ Shapumba, omunageshefa oo a mona ouwa meudafanao eli lohiila la kilikita.
Ouyelele wa monika koThe Namibian owa ulika kutya epangelo ola ya meudafano naShapumba, tali tameke muApilili 2024, li hiile etungo laShapumba li li popepi neembelewa doNampost mondoolopa.
Ovanambelewa vakula vepangelo ngaashi minista wovanyasha Agnes Tjongarero inava hafela nande eudafano eli, omanga ominwe tadi ulikwa omukulunhuwiliki woministili Erastus Haitengela, oo naye paife ta yandje ombedi kovanambelewa vakwao vepangelo eshi va dopa okuya metungo omu.
Omatengeneko otaa ti, epangelo okwa li la pulwa li fute oshimaliwa shi fike pomiliyona oshinghwanyu imwe keshe omwedi koCity Place and Property Management Pty, ehangano laShapumba.
Oshimaliwa eshi shomiliyona imwe oshinghwanyu imwe osha kwatela mo oshimaliwa shi fike poN$990 000 kwa wedwa eepelesenda di li 15 doishoshela yokongulu oule weedula nhatu. Moule weedula nhatu Shapumba ota mono oshimaliwa shi dulife peemiliyona N$40 okudja mohiila omu.
Eudafano, la longekidwa kehangano lopaveta lahahende Sisa Namandje, okwa li la shainwa kuShapumba nomukulunhuwiliki koministili woilonga Esther Kaapanda momafiku 13 no14 Desemba 2023.
Odula ya dja ko oThe Namibian okwa li ya lopota kutya epangelo otali ti otali kala tali futu oshimaliwa shi fike poN$450 000 keshe komwedi, osho tashi ka kala shi fike peemiliyona N$5.4 kodula.
Ashike nee, mboli epangelo otali futu oshimaliwa shi dulife po opo noina li kala tali longifa etungo eli hamungala odula aishe.
MOMILEMA
Tjongarero Etivali okwa ti okwe shi “uda” ashike.
“Onda uda kutya ohatu futu oimaliwa ashike inatu ya mo. Ondi wete kutya nasho osha li moifokundaneki. Onde shi uda ashike kandi shi ngee oshili. Sha hala kutya ohatu futu ohiila yeembelewa mbali, detungo omu tu li paife naali nee muhe na ovanhu?”
Osho a pula ngaho.
Okwa weda po vali: “Kandi na ouyelele kombinga yoifuta ashike onde shi uda. Omunhu ou tamu dulu okudengela kombinga yoshinima eshi omukulunhuwiliki.”
Oshivike sha dja oThe Namibia okwa li ya lopota kutya Haitengele naTjongarero kakwa li ve liudite.
Eshi a pulwa ngee oshinima eshi onghendabala yokudina oveta ngee oinima tai ningwa moministili ehe na ouyelele kombinga yayo, Tjongarero okwa nyamukula: “Aishe. Onda nyolela hamushanga wOkabinete shaashi oshinima eshi otashi i nai.”
OMBEDI IHAI I MOSHITI
Eedjo dimwe otadi yandje ombedi kuHaitengela oo ta lundilwa kutya okwa dina minista wovanyasha oo ta di mombelewa paife, ashike Haitengela okwa yandja ombedi koministili yoilonga noyeendifo.
“Tete, okwa li u na okudengela oministili yoilonga noyeendifo shaashi ovo va shaina eudafano eli. Kashi fi fyee. Oshitivali, oministili yoilonga oi na oshinakuwanifa shokukonakona etungo. Ova dimina kutya etungo otali dulu okulongifwa. Oshititatu, ovo tava futu, hafye,” Haitengela osho a ti ngaho.
Okwa ti voo, ongoministili oyo tai longifa etungo, ova kala tava kondjifa va ye metungo omo.
Oministili yovanyasha paife ngaha ohai longifa etungo lehangano ledina Namibia Indistrial Developmernt Agency noministili yehongo.
“Oministili yehongo oye tu pa elombwelo opo tu dje mo metungo layo shaashi ova hala mu ye ovanhu vavo. Sho osho nee twa itavela etungo eli lipe shaashi ola wapala kufye,” Haitengela osho a ti ngaho.
Okwa ti ekateko oli nasha nokutopola.
“Otwa hala etungo li topolwe ngaashi tu udite twa hala la kala, unene ngaa pofulula yopedu opo twa hala tu ninge oshikondo shovanyasha. Osha pula efimbo lihapu kashona. Ovanhu okwa li yoo navo va ya mefudo muDesemba,” Osho a ti ngaho.
Haitengela okwa ti okwa nyolela omikanda dihapu koministili yoilonga opo i endelelife oshinima eshi.
“Omukanda wange waxuuninwa okwa li wa tumwa oshivike sha dja ko.
Oshili otu li moundjuu ongoministili oyo tai tembuka. Natango, otwa pumbwa okukala pamwe metungo letu. Onghee nee, ekateko oli li pakutopola etungo. Otwa pula oministili yoilonga yeendelelife oshinima eshi opo tu dule okuya mo meendelelo,” Osho a ti ngaho.
ELIPOPILO
Kaapanda Etivali okwa ti oministili yovanyasha nai nyole oshinima osho shaashi ke udite kutya omolwashike ovanhu va hala okuya metungo ashike itava dulu molwoministili yoilonga noyeendifo.
Kaapanda okwa li a lombwe koThe Namibian kutya va ti omikanada okwa li da tuminwa koministili yaye, ndee ta ti: “Eshi ndi shi oministili yovanyasha okwa li ye lilongekida tai tendulula/nokutopola etungo olo ndee hafye tu na oshinakuwanifa osho.”
Okwa ti okutopola ohaku ningwa koministili oyo tai i metungo shaashi oministili yoilonga kai shi kutya ova hala shike.
“Ova pumbwa okutopola etungo ngaashi eembelewa davo da pumbwa okukala, eengulu ngapi doyoongalele va pumbwa, ongulu yomashina avo, nokombifa, nosho tuu.,” Osho a ti ngaho.
ONDJOKONONA YOKUHIILIFA
Shapumba oku na ondjokonona yokumona eengeshefa da kilikita okudja komahangano epangelo. Momudo 2013, ewiliko lodoolopa yaPuwo okwa li la landifa po okapale kepangelo kedina Katuta Standium kali pokati kondoolopa koshimaliwa shi fike pomiliyona imwe oshinghwanyu nhatu.
Momudo 2016, elelodoolopa laShakati okwa li la landifa po oerf 1342, kwa li i shiivike nawa kutya Omatala kuShapumba, keemiliyona ashike N$2.5 – omwaalu oo taku tiwa oushona neenghono.
Momudo 2023 oThe Namibian okwa li ya lopota kutya ehangano lepangelo ledina Agro-Marketing and Trade Agency (Amta) okwa li la futa oshimaliwa shi fike peemiliyona N$57 kuShapumba shi nasha neengeshefa mbali do kombinga yedu.
Imwe okwa li yoAmata i hiile etungo li li koWindhoek-northern industrial keemiliyona N$45.9, omanga oifuta imwe i fike lwopeemiliyona N$10.5 okwa li okuhiila onhele kOshikango.
Omakonakono okoAmta okwa mona kutya ehangano lepangelo inali ninga omakonakono a wana po etungo olo li li mOvenduka, nedu olo li li kOshikango kakwa li li na omikanda.
Odula ya dja ko, oThe Namibian okwa li ya lopota kutya minista weedoolopa noitopolwa yokomikunda Erastus Uutoni vati okwa dimina Shapumba a lande po edu lokOshakati longushu yeemiliyona N$30 keemiliyona di li ashike N$8.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!