AANAWINO yopolitika noshowo yelongo oya hala iizemo yoshigongi shelongo shoka shi li metifa yi kale ta yi vulu okutulwa miilonga.
Oshigongi shika osho ehala mpoka aakalipo taya tala komikalo ndhoka ta dhi longo melongo naandhoka itaadhi longo opo ya kambadhale okuhwepopeka onkalo yelongo ndjoka ya kala nuunkundi nonando oshikondo shika osha kala noku taamba iimaliwa oyindji oku yeleka niikondo yilwe. Oshigongi osha tegelelwa sheetepo omathaneko ngoka taga longithwa kepangelo okweetapo omalunduluko giiwetikile melongo.Omuperesidende ,Hifikepunye Pohamba mokweegulula oshigongi okwa ti na shi etepo eyopaleko mongushu yelongo moshilongo noshowo okweegululila omiyelo dhelongo aanona ayehe moshilongo. Okwa indile aakwashigwana ayehe ya longele kumwe oku mona omukalo omwaanawa goku taaguluka nokukandulapo omashongo ngoka ga taalela elongo.Oshigongi osha li sha tegelela aakalelipo yoshigwana naanawino kumwe ayehe ye li pokati komathele ga 600 sigo 700 ndele ngashingeyi oshina aakalipo ayehe kumwe ye li 1 000. Minista Yelongo, Abraham Iyambo okwa pandula oshilongo sho tashi longitha iimaliwa oyindji melongo ndele okwa ti ndika olya pumbwa okulonga nawa opo iimaliwa mbyoka yi hepuluke. Pethimbo ndika Iyambo okwa ti omulandu gwelongo ita gu etitha oonkondo oshoka itagu longo ngaashi sha tegelelwa.Uule womimvo 11 iimaliwa ya pewa oshikondo shelongo oya londo pombanda nooperesenda 360 okuza pobiliona yimwe oshinkwanu hetatu momumvo 2000-2001 sigo opoobiliona 8, 3 omumvo gwiimaliwa nguka. Gumwe gwomaalongekidhi yoshigongi, Andre du Pisani okwa ti otashi vulika iizemo yoshigongi yi kale yaashi haambyoka ya tegelelwa omolwa omutungilo gwaakalelipo, ndele okuyele natango oku ulika kutya oshizemo shasho otashi kala sha tya ngiini. Omayalulo gElongo ngoka ga ningwa oga ulike kutya opena aalongwa ayehe kumwe 600 000 momanongelo moshilongo. Omayovi gomathele 400 000 oge li moongundu dhopetameko lyomanongelo. Omwaalu gwomayovi 174 000 oguli mooseko omanga omayovi 8 475 oye li moshikunino. Omiyalu ndhika odha ulike kutya nonando omaishangitho momanongelo oga yi pombanda okuza momimvo 2004 sigo 2010, iitopolwa shOshana nOmusati oya ulike egwopevi meishangitho lyaanona momanongelo.Oshinima tashi eta omaipulo ooshoka kutya opena omiyalu omishona dhaamati tadhi yi komeho noshowo aamati oyendji ta ya thigipo omanongelo inaa ya mana. Oshikwawo oshilongwa shomwaalu noshiingilisa ihashi pitwa nawa, nondjele yoshigwana oyi li kohi yoopelesenda 50 kakele miitopolwa Erongo noKhomas. Oshikwawo aalongi nayo oya fa inaa ya longwa okulonga omukalo omupe ngoka gwa tala omunona. Ishewe omanongelo gopaungomba omashona, nenongelo lyuungomba ndyoka ha li longo shili lya tala ompumbwe yomahupilo oondyoka lya Namibia Institute for Mining Technology omanga gamwe ota ga longo ga fa geli momilema, pahapu dhOmuprima Nahas Angula. Omakonakono oga mono woo kutya aalongi yamwe iha ya longo yiitulamo miilonga yawo no ya kanithile aalongwa yawo konyala omasiku gokulongwa komumvo geli pokati komasiku 40 sigo 50 inaa ga longwa sha.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!