Omukulunhuwiliki wehongo koshitopolwahoololo shaKavango Uninginino Christine Shilima okwa ti elelonongelo nali longe oilonga yalo paveta ngaashi tashi popiwa mokatukulwa 50(1) kehongo nokukwashilipaleka kutya ounona moNamibia ove na shili ehongo loshali.
Shilima oshinima eshi okwe shi popya pefimbo a li ta popi novanashipundi vomalelonongelo, ovakulunhufikola nosho yo ovataleli shikandjo vokoshikandjohongo shaRundu noShambyu Etine.
“Okatukulwa 50(1) (a) na(g) otaka ti, omalelo nongelo okwa teelelika okuyambula po ouwa wofikola nokulalakanena eyambukepo layo okupitila mehongo lounona laaveshe longushu,” Shilima osho a ti ngaho.
Shilima okwa ti ova pitikwa okutonatela nokuwilika oimaliwa yeefikola,omaliko nomatungo, mwa kwatelwa yoo nomihandjo.
Shilima natango okwa ti, ngaashi okatendo 69 taka ti, omalelo nongelo naapatulule nokutonatela eembaanga detu keshe kombaanga ya nyolifwa paveta oyo tai wilike eembaanga.
“Ei oyo imwe yomoilonga yeni oyo nda hala mu litule muyo, nohandi mu pula opo mu fatululile ovadali ngee tava pula kombinga yoimaliwa yofikola,” Shilima osho a ti ngaho. Shimwe vali, Shilima okwa dimbulukifa ovakufimba kutya okatukulwa 67 kokatendo okakelela ofuto yofikola i kale tai dengele, ofutu yekonakono nosho yo eefuto dikwao da yooloka meefikola depangelo.
Okatendo otaka ti, ha kaana ka imbwa, ka ningilwa omatilifo, kaanyenwa eedjapo neendjapo domatembu, ile ka kufwe mo meengudu domifyuululwakalo, omaudano ile oinyangadalwa yopanghalafano shaashi inaka futa. Ashike nee, okwa weda po kutya omayambidido okudja kovadali okwa pumbiwa shihe li pafininiko.
“Ehongo loshali itali ti ovadali itava dulu okuninga oinyangadalwa yokwoongela oshimaliwa shi wede oinima oyo hai di kepangelo,” Shilima osho a ti ngaho.
Shilima okwa denga omufindo kutya okupula oshimaliwa pefimbo lomalinyolifo inashi pitikwa shoo inashi pumbwa okuningwa nande opofikola imwe yepangelo.
“Pefimbo lomudo 2024, ombelewa yange okwa li ya mona omanyenyeto okudja kovadali kombinga yoimaliwa tai pulwa pomalishangifo.
Okwa li nda ya koikundaneki ndi shiivifile oshiwana novakulunhufikola, ashike okupitila komalungula omanyenyeto okwa li taa twikile natango,” Shilima osho a ti ngaho. Ovo kwa li va holoka poshoongalele opo okwa li va pulwa opo va kwashilipaleke kutya kapu na nande ofikola yepangelo tai pula oshimaliwa eshi ounona tava nyolifwa.
Shilima okwa li a popya kutya eetundi nadi tameke onghela, puhe na nande omalinyolifo taa ningwa ongula. Ovadali novatekuli vounona ovo tava nyolifa ounona vavo nava vatelwe okudja potundi 14h00, osho a ti ngaho.
“Ondi na elineekelo lakola melelonongelo li longele kumwe novakulunhufikola ndee tava longo ongongudu imwe shi na sha nouwa wounona vaNamibia,” Shilima osho a ti ngaho.
Thomas Kozza, omukulunhufikola wokoDr Romanus Kampungu Secondary School koRundu, okwa ti ofikola oya tula lela okulinyolifa kwoshali moilonga, kakele ashike kofuto yomuhandjo ngaashi sha popiwa.
“Onda lombwela ewiliko lofikola ongula yEtitano,” Kozza osho a ti ngaho.
Okwa ti eshi sha pumbiwa paife ofuto ashike yomuhandjo.
Lorraine Kruse, omukulunhufikola koRundu Secondary School, okwa ti omalinyolifo kofikola oko otaa ende lela nawa.
“Ohatu nyolifa ashike kutya nee opu ile kapu na oshimaliwa okudja onghela.
Opu na ovadali ovo va futa paumwene oshimaliwa shishona, novamwe ova yandja oinima ngaashi sha kala hashi ningwa omido da pita,” Kruse osho a ti ngaho.
Kruse natango okwa pula oshiwana opo va talele po ofikola ponhele yokwaandjakaneka ouyelele wa puka.
“Inatu shunifa ko ounona ile ovadali nghee omalinyolifo a tamekele. Ohatu ka nyolifa natango Omaandaxa okudja potundi 14h00 keshe fiku,” Osho a ti ngaho.
“Ovahongifikola vange aveshe ove lilongekida noinatu kumwa nande komulandu upe womalinyolifo oshali,” Kruse osho a weda po ngaho.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!