… Ovanawino otava ti odi dule peepelesenda 50
Ovanawino moinima ya pamba omaxupilo otava yandje ombedi kehangano lokuninga omavalulo laNamibia ledina Namibia Statistics Agency (NSA) eshi la lundulula efatululo ‘lokuhena oilonga’, tava ti ehangano otali pukifa oshiwana.
Ehangano Etitatu ola shiivifa kutya okuhena oilonga moNamibia oku li peepelesenda 37, omanga okuhena oilonga movanyasha ku li peepelesenda 45.
Omukulunhu womavalulo Alex Shimuafeni eshi okwe shi shiivifa pefimbo lokupitifa olopota yoilonga yomavalulo omudo 2023 mOvenduka.
Omwaalu wovanhu ovo ve na oilonga moNamibia owa wa pedu okudja po725 742 momudo 2018 fiyo opo546 805 momudo 2023, ehangano lokuninga omavalulo moshilongo osho la ti ngaho, nomivalu edi natango oda holola kutya ovanailonga ve li 24 334 ova kanifa oilonga yavo moule wefimbo olo.
Omanga Ovanamibia ve li omiliyona imwe oshinghwanyu hetatu va hanga eedula dokulonga, ovanhu ava ve na oilonga okwa li ashike va tengenekwa ve li lwopo546 805, ehangano osho la ti ngaho.
Shimuafeni Etitatu okwa fatulula efatululo lokuhena oilonga lehangano.
“Ovanhu ava vehe na oilonga ove li 320 442, osho ta shi yandje eepelesenda di li 36.9. Ongheene oo omuvalu wokuhena oilonga wopambelewa moNamibia,” Osho a ti ngaho.
Okwa ti efatululo inali kwatela mo ovanhu ovo tava longo oilonga pehe na ondjambi, ngaashi ounafaalama nokukwata eeshi, okuliyamba komahangano nosho yo ovanhu ovo tava pewa omadeulo ashike itava futwa nee. Ovandjadjukununi otava ti omwaalu wokuhena oilonga moshilongo woshili otau dulu okukala u dulife peepelesenda di li 50.
Omukulunhu wehangano ledina Cirrus Capital data and analytics Tanna Groenewald Etitatu okwa patana kutya ondodo yokuhena oilonga yomudo 2023 okwa li i li peepelesenda 37 okudja peepelesenda 33.4 domudo 2018.
Efatululo laNSA lokuhena oilonga inali kwatela mo ovakongi voilonga ovo va teka omukumo, ile ovo va sholola okukonga oilonga, osho a ti ngaho.
“Ondodo yoshili yokuhena oilonga tai longifa efatululo likulu olo kwa li hali longifwa oi li peepelesenda 54.8 – oyo i li pombada unene mounyuni,” Osho a ti ngaho.
Groenewald okwa ti okupatela kondje ovakongi voilonga ovo va teka omukumo kaku li pondodo yOvaafrica noiwana oyo opo tai putuka, osho sha kwatela mo ovakongi voilonga ovo va teka omukumo.
“Unene ngaa monghalo yaNamibia, omo eepelesenda di li lwopo75 dovakongi voilonga va dopa okumona oilonga oule wefimbo li dulife podula momudo 2018.
Nena, ehangano lomavalulo inali kwatela mo ouyelele ou, osho tashi ulike kutya onghalo oya yuka kowii,” Osho a ti ngaho.
Ovanamibia ashike ve li lwopo550 ve na oilonga, eshunopedu lakula okudja po730 000 momudo 2028, osho a ti ngaho.
‘EEPELESENDA 61 DOVANYASHA KADI NA OILONGA’
“Natango, okuhena oilonga kwovanyasha okwafikama peepelesenda 61.4 pakulongifa efatululo olo la kwatela mo oinima aishe. Oikondo, ihapu oya mona okushuna pedu kwOvanamibia ovo ve na oilonga,” Osho a ti ngaho.
Okushuna pedu moikondo, Groenawald okwa ti oilonga moshikondo shounamapya nounaimuna paife okwa fikama petata lomudo 2018.
“Oilonga moshikondo shomatalelepo oya ya peepelesenda 65 noilonga yomomaumbo oya shuna pedu peepelesenda 40,” Osho a ti nghaho.
Omunawino moinima ya pamba omaxupilo Omu Kakujaha-Matundu Etitatu okwa lombwela oDesert radio kutya NSA okwa longifa efatululo lapuka lokuhena oilonga.
“Ngee owa kufa efatululo olo la kwatela mo ovanhu aveshe, okuhena oilonga kwovanyasha otaku dulu okukala ku li peepelesenda 70 ndee ngeno oshilongo ashishe oku li po50, ovanhu vahapu inava kwatelwa mo mefatululo eli va longifa,” Osho a ti ngaho.
Kakujaha-Matundu okwa ti ngee omivalu edi inadi udika ko nawa, Ovanamibia itava shiva kutya oshike naana tashi linyenge.
“Ou wete ovanyasha aveshe ovo va fikama pomindilo domeepate ohava kala inava lya sha okudja ongula fiyo okonguloshi ngee tava shuna komaumbo, tava shuna ashike komaumbo va ka nangele ondjala.
“Osho osho nee oshindjemo inashi halika shokuhena oilonga ku li pombada,” Osho a ti ngaho.
Kakujaha-Matundu okwa ti ngee epangelo ola hala okushunifa oimbuluma pedu moshilongo pedu, ‘osho u na okuninga okutunga po osho wa hala lela oshilongo shoye shi kale”.
“Eshi otashi pula epangelo li tonate ndee tali ningi po sha,” Osho a ti ngaho.
Omuyandjimayele wehangano IJG corporate Lucas Martin Etitatu komalungula okwa ti omivalu doilonga domudo 2018 nomudo 2023 okwa li da fatululwa nokuvalulwa sha yooloka.
“Okupukifa ovanhu kwa kula, itatu dulu nokuli okutula omivalu edi mbali pamwe,” Osho a ti ngaho.
Martin okwa ti she likolelela kefatululo loNSA lomudo 2018, okuhena oilonga okwa ya pombada okudja peepelesenda 33.4 fiyo opeepelesenda 54.8.
“Pakulongifa efatululo lomudo 2023, okuhena oilonga okwa ya pombada okudja peepelesenda 19.8 fiyo opeepelesenda 36.9,” Osho a ti ngahpo.
“Otashi udifa nai unene okutala ehangano limwe letu lakula tali tanaukile mokufufya oshiwana,” Osho a ti ngaho.
Omuyandjimayele kehangano okwa ti eshi otashi eta omalipulo kutya omolwashike ouyelele woilonga kwa li wa katekwa oule wefimbo lile.
“Ohatu litula mo ngahelipi mokuxwepopeka oshiwana shetu ngee katu shi eshi hatu ningi?” Osho a ti ngaho.
‘EHONGO KALI SHI OSHIPATULULO’
Omunawino moinima yomaxupilo kehangano ledina Twilight Capital Consulting Mally Likukela Etitatu okwa ti eshi tashi kumwifa osheshi kutya ovanhu vahapu ovo vehe na oilonga ovo vo ve na omauhongelwe.
“Eshi otashi ti eshi ngaa to i pombada, doo eemhito doilonga otadi ningi dishona,” Osho a ti ngaho.
Likukela okwa ti kapu na ekwatafano pokati kehongo noshikondo shoilonga.
“Ehongo kali shi vali oshipatululo,” Osho a ti ngaho.
Omutotiveta Inna Hengari okwa hala elelo loshilongo opo li tule po manga opolitika li ungaunge manga nokuhena oilonga.
“Otu shi shi kutya oshike tashi eta okuhena oilonga moshilonga: Oshinima shakula osystema yetu yehongo. Otwa pumbwa okutokola tu uye kumwe puhe na opolitika,” Osho a ti ngaho.
Okwa ti nakutalwe nawa komufindahongo naasho oshikondo shoilonga sha pumbwa.
“Ngee omulandu woye wehongo, oshiholelwa, ngee oshilongo itashi kwashilipaleke kutya ovalihongi ava hatu hongo okudja moiputudilo yetu ovalihongi tava dulu okupewa oilonga, nena oto ka kala ashike u na oupyakadi wovanyasha vehe na oilonga,” Osho a ti ngaho.
Hengari okwa li a yandja oshipopiwa kombinga yokuhena oilonga kwovanyasha nonghee ku na okuungaungwa nako mopaliamente momudo 2021. Omuunganeki woiwana ya hangana moNamibia Hopolang Phororo okwa ti oshinakuwanifa shakula shepangelo nashi kale okutala kovanyasha vaNamibia.
“Kwaame osho osho lela inashi ningwa – ovanyasha ava omumbwe yavo oya shike lela,” Osho a ti ngaho.
Phororo natango okwa ti kutya opwa pumbwa okuningwa omakonakono a wedwa po opo onghalo ei i udike ko nawa.
“Ove na eedjapo ashike itava mono oilonga, onghee nee otava xulifa po ashike okukonga oilonga,” Osho a ti ngaho.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!