Oshiwambo News
Namibia ehala lyoluhepo mefuta lyuuyamba owindji noonkondo
OMUPERESIDENDE Hifikepunye Pohamba okwa indile pu longwe neendelelo kombinga yonkalo yokwaathike pamwe kwopaiyemo hoka taku tsikile natango moshilongo.
Pohamba okwa ti onkalo ndjika ka yi shi ombwanawa nando.
Pethimbo ndika pamiyalu dhopashigwana dhongashingeyi otaku tiwa aantu mboka yaana iilonga moshilongo oye li pooperesenda 50. Omutse gwoshilongo ogwa endulula onkalo ndjoka yishiwike muuyuni pethimbo gwa popitha oshigongi shopashigwana shomilandu shongundu yoSwapo shi li metifa moVenduka oshiwike shika gwati, onkalo ndjika yoshilongo shina okwaathike pamwe miiyemo kuli pombanda muuyuni ka yili nawa.
Pohamba okwa tsikile a ti oshilongo shika oshili pomuthika gwiilongo mbyoka yiiyemo yopokati, ndele osho ehala lyoluhepo mokati kuuyamba. Pamiyalu dhina sha niiyemo yomagumbo noshowo elongitho lyiiyemo mbyoka, konyala egumbo limwe lyomomagumbo gane moshilongo olili moluhepo. Omanga ooperesenda 10 dhomagumbo ngoka ga hepelela oge na ashike operesenda yimwe yiiyemo ayihe yomoshilongo, omanga ooperesenda omulongo dhaanamagumbo mboka aayamba oyo taya kondolola konyala iiyemo yi vule etata.
Pohamba okwa ti onkalo ndjika oyina iilanduli iiwinayi koshilongo, nongele shika inashi monenwa eyamukulo mbala otashi fala muupyakadhi wongeyo ndjoka tashi vulika yi etele oshilongo uupyakadhi.
Pohamba okwa ti omolwashika epangelo olina oku katuka oonkatu dhomeendelelo nodhuukilila oku shonopeka omwaka ngoka gwokwaathike pamwe mokati koshigwana.Okwa ti shika oshinima shina okuningwa ngashingeyi. Omiyalu odha ulike kutya oopersenda 70 dhoshigwana odhili miitopolwa yokuushayi, nooperesenda 60 dhoshigwana otadhi adhika miitopolwa yokuumbugantu woshilongo.
Omiyalu odha ulike woo kutya mboka ya hepa yokomikunda oomboka inaa ya longwa nawa, yo ishewe kayena oompito okupangwa nawa, kayena eyogopeko lili nawa kokutya uundjugo nomeya ga yela, kayena woo omuku gwokuteleka nolusheno lwokutema.Pohamba okwa tseyitha woo kutya epangelo oliipyakidhila noku talulula nokuukililitha omulanduthaneko guna sha nenkondopeko pamahupilo tali lalakanene uuthike pamwe, elalakano olyo okuukilila onkalo yokwaathikepamwe meliko moshilongo.
Pohamba okwa ti onkalo yokwaathike pamwe ndjika hayo ya kondjelwa kwaamboka ya sile memanguluko onkene epangelo olina okumona ondjila oku hulithapo okwaathike pamwe huka. Okwa ti elalakano lya NEEEF nenge enkondopaleko ndika olyo oku tala kutya oonzo dhoshilongo odha topolwa shithike pamwe.Oshigongi shomilandu shoka tashi hulu etine oshiwike shika otashi kundathana kombinga yonkalo yokwaana iilonga noluhepo, okumona evi, egandjo lyuundjolowele wongushu, netungo lyoshigwana.
