X
03:29Last update on: 12 Aug 2013
The Namibian
Mon 12 Aug 2013


POLL
What do you think of the renaming and addition of regions and constituencies?
Results so far:
Older Polls
Aaniilonga otaya ti omuhona gwawo ohe yu ula iikombo yowala
AANIILONGA ya adha omilongo mbali yehangano hali landitha oondjuhwa lyedhina More Chicken oye li kaa yu uvitile ngoka e ya pe iilonga ombili molwashoka anuwa ohe yu ula iikombo yowala ngele ya pula pu ningwe oshigongi ya ka kundathane shi na sha noondjambi dhawo ndhoka kwa kundanekwa dhi li lela pevi.
Ehangano ndyoka lyoMore Chicken okwa kundanekwa hali landitha oondjuhwa dhi na omwenyo osho wo nee omayi momapandaanda ngaashi gomoGreenwell Matongo, Hakahana, Shandumbala, Okuryangava, Havana osho wo Single Quarters mOvenduka.
Omuniilonga gumwe gwehangano ndyoka Ruusa Shangula ngoka ha landithile koGreenwell Matongo okwa ti ku uvitile nando ombili oonkalo dhiilonga mehangano lyawo moka.
“Ohatu tameke iilonga pontano yongula, omathimbo gamwe ohatu tameke kuyele tse tatu longo sigo opone yokomatango. Ondjambi yetu komwedhi N$500 nongele tatu gandja omakemo getu omuhona gwetu ohe tu ula ashike omadhina tati ke na ethimbo lyokutsakanena niikombo yowala.
Shono otashi ti ngiini nee? Inatu ilongela okupulakenwa ano? Nando otwe ehama nenge okanona koye kaa ku uvite wo nawa (take ehama) nowa hala okafudho owu na okufuta omuntu ngoka te ya a longe peha lyoye”, Ruusa Shangula osho a yelitha ngawo.
Omuniilonga omukwawo gwehangano olyo tuu ndyoka Foibe Nangolo okwa popi dha fa dhaRuusa Shangula.
“Ohatu mu tila sho osho kutya aantu oyendji ihatu popi sha ashike tse aaniilonga aawanawa.
Tse aainekelwa naadhiginini yiilonga”, Foibe osho a tumbula ngawo.
Nangolo okwa gwedha po kutya nakuyapa iilonga gwedhina Vladi Ryvkine olundji ohe ye etele ya landithe oondjuhwa dhi vule pomilongo ndatu nosho wo omayi esiku kehe.
“Ohatu mu longele iimaliwa oyindji lela ashike ihe tu ihumbatele ngaashi aantu.
Oofamili dhetu omutse ashike dha tala nooN$500 itadhi vulu okulanda oshindji pathimbo ndika tu li. Otwa pumbwa lela okukwathelwa mwaashika. Ryvkine ka li nando a nyanyukilwa sho a kwatathanwa naye a komende kwaashika mOmaandaha nokwa ti ashike ihu ungaunga niinima ya fa mpoka.
“Oshike ano wa hala okutseya? Itandi popi nangoye. Ngiika oto fundju”, Ryvkine a tumbula ndhoka.
Ryvkine okwa kundanekwa ngaa a ka gandja ongodhi yaangoka ha longo niinima ya fa mpoka ashike naye nkene owala a tile otaka dhenga ine shi ninga we.
Omuwiliki gwehangano ekalelipo lyaaniilonga lyedhina Trade Union Congress Union of Namibia Mahongora Kavihuha okwa ti iilonga ya fa mpoka hayi longelwa aaniilonga kwaamboka ye ya pa iilonga ka yi oku uvika ko na inayi taambiwa ko nando okashona.
“Sho osho kutya ehangano lyetu oli lile po okukwathela nokukalelapo aaniilonga ya fa nmpoka.
Ka ye na omauwanawa ngaashi goSocial Security nolundji oto adha ashike taya longo pwaa na ookondalaka dhasha.
Onkene to adha tayi ihumbatelwa ngaaka naashika oshi li po nee tashi ningi oshindji noonkondo.
“Otu na oshigongiilonga sigo omasiku ga8 Auguste okulonga nokukwathela aaniilonga ya fa mpoka opo ya vue okutseya uuthemba wawo nawa.
Ohatu indile aluhe aantu mboka tayi ihumbatelwa ngaashi ngaaka ya konge ekwatho kombelewa yetu nenge uuministeli mboka wu na sha nuuwanawa waaniilonga moshilongo.
Omakonakono ga ningilwe kuHerbert Jauch e ga ningila oshiputudhilo shoLabour Resource and Research Institute (LaRRI) ogu ulike lela kutya epangelo pamwe nomahangano omakalelipo gaaniilonga naya kuthe ko lela oongaku opo yu ulike kutya oye na ko lela nasha negameno lyuuthemba waaniilonga noku ulikila omahangano ngoka haga gandja iilonga kutya okwa tegelelwa ge shi ninge tagi iyutha aluhe kooveta nokomalandulathano ngoka ge li po gopailonga noge na okusimaneka uuthemba waaniilonga yago.
Omuniilonga gumwe gwehangano ndyoka Ruusa Shangula ngoka ha landithile koGreenwell Matongo okwa ti ku uvitile nando ombili oonkalo dhiilonga mehangano lyawo moka.
“Ohatu tameke iilonga pontano yongula, omathimbo gamwe ohatu tameke kuyele tse tatu longo sigo opone yokomatango. Ondjambi yetu komwedhi N$500 nongele tatu gandja omakemo getu omuhona gwetu ohe tu ula ashike omadhina tati ke na ethimbo lyokutsakanena niikombo yowala.
Shono otashi ti ngiini nee? Inatu ilongela okupulakenwa ano? Nando otwe ehama nenge okanona koye kaa ku uvite wo nawa (take ehama) nowa hala okafudho owu na okufuta omuntu ngoka te ya a longe peha lyoye”, Ruusa Shangula osho a yelitha ngawo.
Omuniilonga omukwawo gwehangano olyo tuu ndyoka Foibe Nangolo okwa popi dha fa dhaRuusa Shangula.
“Ohatu mu tila sho osho kutya aantu oyendji ihatu popi sha ashike tse aaniilonga aawanawa.
Tse aainekelwa naadhiginini yiilonga”, Foibe osho a tumbula ngawo.
Nangolo okwa gwedha po kutya nakuyapa iilonga gwedhina Vladi Ryvkine olundji ohe ye etele ya landithe oondjuhwa dhi vule pomilongo ndatu nosho wo omayi esiku kehe.
“Ohatu mu longele iimaliwa oyindji lela ashike ihe tu ihumbatele ngaashi aantu.
Oofamili dhetu omutse ashike dha tala nooN$500 itadhi vulu okulanda oshindji pathimbo ndika tu li. Otwa pumbwa lela okukwathelwa mwaashika. Ryvkine ka li nando a nyanyukilwa sho a kwatathanwa naye a komende kwaashika mOmaandaha nokwa ti ashike ihu ungaunga niinima ya fa mpoka.
“Oshike ano wa hala okutseya? Itandi popi nangoye. Ngiika oto fundju”, Ryvkine a tumbula ndhoka.
Ryvkine okwa kundanekwa ngaa a ka gandja ongodhi yaangoka ha longo niinima ya fa mpoka ashike naye nkene owala a tile otaka dhenga ine shi ninga we.
Omuwiliki gwehangano ekalelipo lyaaniilonga lyedhina Trade Union Congress Union of Namibia Mahongora Kavihuha okwa ti iilonga ya fa mpoka hayi longelwa aaniilonga kwaamboka ye ya pa iilonga ka yi oku uvika ko na inayi taambiwa ko nando okashona.
“Sho osho kutya ehangano lyetu oli lile po okukwathela nokukalelapo aaniilonga ya fa nmpoka.
Ka ye na omauwanawa ngaashi goSocial Security nolundji oto adha ashike taya longo pwaa na ookondalaka dhasha.
Onkene to adha tayi ihumbatelwa ngaaka naashika oshi li po nee tashi ningi oshindji noonkondo.
“Otu na oshigongiilonga sigo omasiku ga8 Auguste okulonga nokukwathela aaniilonga ya fa mpoka opo ya vue okutseya uuthemba wawo nawa.
Ohatu indile aluhe aantu mboka tayi ihumbatelwa ngaashi ngaaka ya konge ekwatho kombelewa yetu nenge uuministeli mboka wu na sha nuuwanawa waaniilonga moshilongo.
Omakonakono ga ningilwe kuHerbert Jauch e ga ningila oshiputudhilo shoLabour Resource and Research Institute (LaRRI) ogu ulike lela kutya epangelo pamwe nomahangano omakalelipo gaaniilonga naya kuthe ko lela oongaku opo yu ulike kutya oye na ko lela nasha negameno lyuuthemba waaniilonga noku ulikila omahangano ngoka haga gandja iilonga kutya okwa tegelelwa ge shi ninge tagi iyutha aluhe kooveta nokomalandulathano ngoka ge li po gopailonga noge na okusimaneka uuthemba waaniilonga yago.
Comment on this article
Latest comments
www.weatherphotos.co.za
Windhoek
7°
24°
0mm
Walvis Bay
8°
22°
0mm
Oshakati
8°
31°
0mm
Keetmanshoop
1°
17°
0mm
Grootfontein
2°
27°
0mm
Gobabis
5°
24°
0mm
(August 12)
View more ...
