OSHIWAMBO - | 2013-08-08
Swartbooi a kondema omadhipago moshilongo
NGOLONEYA gwoshitopolwa shaKaras omusimanekwa Bernadus Swartbooi okwa kondema lela omadhipago nomamonitho giihuna aakiintu naanona moshilongo. Ndhoka Swartbooi okwe dhi popi sho a li ta taamba ko oshimaliwa shi thike N$355,000 okuziilila maanangeshefa osho wo oohandimwe peha lyopolisi yoshitopolwa shoka shaKaras kwa tegelelwa shi ka kwathele muudhano mboka tawu ka kala ko woSouthern African Regional Police Chiefs Cooperation (SARPCCO) mboka kwa tegelelwa wu ka tameke momasiku 19 Auguste. Mokukondema omadhipagathano moshilongo ngoloneya Swartbooi oku ulike koshiningwanima shoka shedhipago lyomukiintu omunamimvo 19 ngoka kwa kundanekwa a tsuwa sigo eso kwaangoka kwa kundanekwa ya li miihole naye kOutjo. Gavena Swartbooi okwi indile koshigwana shi gandje omayakulo kunkene omamonitho giihuna aakiintu naanona ga hulithwe po meendelelo. Omutamanekwa ngoka kwa kundanwa i igandja yemwene kopolisi ota tamanekelwa edhipago lyomukiintu ngoka nokwa li ashike pondje yondholongo sho a li i ifutile mo sha a dhipagele okamonamati komukiintu oye tuu ngoka a dhipaga ngaaka.

“Natu puleni omapulo kutya ongiini ano pu na oku ungaungiwa naalongi yiimbuluma ya fa mpono? Ngoloneya a pula ngawo nokugwedha po kutya okutula aalongi yiimbuluma miipandeko, oku ya pa omageelo osho wo oku ya tula momanzulonkalo osha fa itaa she e ta po omalunduluko. Omikalo ndhoka hadhi longithwa ngashingeyi kaakalekipo yooveta nomalandulathano otadhi longo tuu?, Bernadus Swartbooi a pula a yelithilwe ngawo. Okwi indile oomangestrata naanambelewa ayehe yoshikondo shuuyuki ya tale po nawanawa pokugandja omapitikilo kaagandji yiimbuluma yi ifutile mo mokakuma.

“Oveta oya simana noyi na aluhe okwi iyuthwa kuyo nokunimgilwa ethindilomo pambepo naanaa yopamutumba gwoparliamende ngoka gwe yi pititha ashike omadhipago gaakiintu naanona nago ogu uka nee pombanda noonkondo”, Swartbooi a ti ishewe ngawo. Swartbooi okwa pandula nee mboka ya yambidhidha pashimaliwa uudhano mboka woSARPCCo pashimaliwa ngaashi omunangeshefa gwoRosh Pinah Ronnie Coleman, Puma Construction, PE Minerals, Super Sand, Noordoewer FNB branch, Brukaros Meat Processors, Karasburg Rob Motors osho wo nee Noordoewer Oranje Winkel.

Okwa kundanekwa epangelo nalyo lya yambidhidha ko ngaa kuudhano mbuka sho lya gandja wo N$1000, oonzi dhi li ntano osho wo okamenye. Sho a li ta popi poshituthi opo tuu mpono komanda gwopolisi gwoshitopolwa shoka shaKaras Armas Shivute okwa ti aapolisi inaya kala nando haye etele aalongi yiimbuluma ohenda.

  Comments

  • Epangelo lyetu nali ketheko oongaku koompadhi, omuntu ngele adhipaga nakatukilwe onkantu ,naye mondholongo sigo okusa shaashi paife aalumentu otaya ningile iinima owina tadhi paga afa tandhi paga oshimanwenyo,ndele shampa atulwa mondholongo oha pewa ashike ethimbo eshona elimo ye otapewa iimboolohemo, yakwetu tse onga aavali otwa loloka onkalo yatya nga, uunona wetu otqawu dhi pagwa owala omasogaafele tawusi owala fa oondhi tadhisile kombanda yomaale, yakwetu omuntu ngele adhipaga natulwe mondholongo yaaluhe - Mwalengwa
  • Otandi pandula uunene Omusimanekwa Swartbooi mokukondema omadhipago goomeme naanona. Nangame ondina wo epulo kutja oshike shina okuningwa po oshoka omadhipago nomahepeko otaga pula uunene komeho. Ondi wete opolisi oyina iilonga oyindji konena omoloshinima shoka. Onawa uunene ngele oshigwana tashi uvithwako opo kehe omuntu iisimaneke yemwene ye a kale ha lalakanene iinima mbi tayi mu tungu yemwene nosho wo oshilongo she na hakulalakanena iihole mbi tayi eta ike omahepeko nomadhipago kagena ehuulilo. Aanona yosikola naa longwe okudhiginina elongo opo ya ka kuthe mo shoka tashi ya kwatha komeho nokuyambulapo wo ehumokomeho lyoshilongo. Aavali naa putudhe nawa aanona yawo okuza kuunona. Mboka yeli momafamila naa tothwemo ee taa ningilwa omapulo ga nkene uukwanegumbo hau tekula aanona. Napu totwe okangundu kepangelo okuninga ngaaka. Kehe omuvali iha kwathele aanona ye na pewe egeelo lya yaga kegonga. Opo aanona ya kale ye na elandulathano, tango naa li mone kaakuluntu megumbo. Konena omagumbo ogendji aakulukadhi ike oyo haa sile uukwanegumbo oshiho. Aasamane oyendji oya ninga ookayamukulwa nohaa ningi ngashi ya hala. Oto adha omusamane ta yi anuwa kiilonga kovenduka ndele omuntu otayi mu Januali sigo oku Decemba ine ya ko kegumbo. Ye iha tumu nande osha shokwiikwatha megumbo komukulukadhi a kwathele aanona. Aanona otaa koko nenwethomo ewinayi notaa ka tsikila wo uuwinayi mboka. Ethimbo alihe ndjoka omusamane eli kovenduka okuli ko nalye gokumukwatha pahole? Iimaliwa oheyi longitha moshike? Nge tashiya kondjala aakulukadhi oyendji momafamilia moka oyo owala taya ungaaunga naasho yena po. Omanga ootate taa hepeke iiyemo yawo nokuungaunga naafuko aagundjuka mboka yeya kwatela momaushimba, ko taku ti nee epangelo oshigwana otashi si ondjala. Mo omo nee moku tembuka kwaanyasha mba Ihaa silwa oshiho taa ka konga onkalamwenyo, yo ohaa huulile nee momapandaanda moka, mokweendagula nomoombashu moka hamu ka ziilila iikulumuna iinene. Momafamilia namu pekwaapekwe opo mu talike uudhigu mbu wulimo, opo aavali ya pewe egeelo enene yo ya kale noshiho. Epangelo nali konakone omafamilia agehe moshilongo, egumbo kehe ngashi naana hali ningi pomayalulo. Nashi kale shopambelewa hashi ningwa omumvo nomumvo. Andola shi ningwe andola epangelo otali ka kutwa oshinakugwanithwa shimwe shokuungaunga nondjala nayilwe lyo li taalele kiimpuyu yilwe oyindjeiyindji myoka lina. Omusimanekwa tatekulu Pohamba negumbo lye lyopashigwana nali tu kwathele tse oomeme naanona. momagumbo moka otuli mo atuke kapena ekwatho lyasha manga aasamane oyendji yaka kalela omaushimba nokaa tuma ekwatho lyasha. Nashi talikeko shina oshilonga unene. Okukambadhala okukeelela iiyeti oku vule okuungaunga niiponga ya ningwa nale yesiku kehe. Oomwenyo dhetu mongashingeyi odhina ombiliha unene. Tangi uunene aasimanekwa. - Nalufuko Shigwedha


  • The Namibian - Tue 13 Aug 2013