Full Story
Omahooli otaga londo natango
O NDANDO yomahooli otayi gwedhwa ishewe mEtine - omahooli gopetololi otaga ka londa noosenda 44 omanga omahooli gondiisela taga londo noosenda 80 shoka tashi ulike kutya omahooli gondiisela otaga ka kotha shi vulithe poondola omulongo (N$10) moliitela.
Egwedhelo ndika olya etwa kondando yomahooli yopaigwana ndjoka ya
londo sigo opoondola dha Amerika/US$126 (N$970) membalumbalu.
Oshinima shika otashi ka nayipika oondando dhiikulya, omeya,
omalusheno nosho tuu ndhoka dha londa nale pethimbo notadhi hepeke
Aanamibia.
"Eeno, otweshi uvu okuza kuuministeli wOomina nIikwankondo.
Oondando ndhika oompe dhomahooli otadhi ka tulwa miilonga
mEtine, 15 Mei," onzo yimwe momahooli tayi lombwele ngaaka The
Namibian mOmaandaha.
Ngashiingeyi pOmbaye, ondando yomahooli gondiisela otayi ka kala
poondola/N$9,84 moliitela, omanga ngoka gopetololi ngoka ge na
oholo taga ka kotha oondola/N$8,50, ngoka gaana oholo otaga ka
kotha oondola/N$8,48 moliitela.
Movenduka, omahooli gondiisela otaga ka kotha N$10,04, omahooli
gopetololi ngoka ge na oholo, otaga ka kotha oondola/N$8,70
moliitela omanga ngoka gaana oholo taga ka kotha oondola/N$8,68
moliitela.
PoKeetmanshoop, omahooli gondiisela otaga ka kotha N$10,20,
omahooli gopetololi ngoka ge na oholo, otaga ka kotha
oondola/N$8,86 moliitela omanga ngoka gaana oholo taga ka kotha
oondola/N$8,84 moliitela.
Po Tsumeb, omahooli gondiisela otaga ka kotha N$10,11 omahooli
gopetololi ngoka ge na oholo, otaga ka kotha oondola/N$8,76
moliitela omanga ngoka gaana oholo taga ka kotha oondola/N$8,74
moliitela.
Aatseyinawa otaya popi ngeyi kutya itaya vulu naanaa okufekelwa
kutya oondando dhomahooli otadhi ka kala peni sho taku ka thikwa
pehulilo lyomumvo.
"Dhimbulukwa kutya uupyakadhi mbuka owa guma konyala uuyuni
auhe.
Itandi vulu okupopya kutya pehulilo lyomumvo omahooli otaga ka
kotha ingapi noliitela.
"Onkalo otayi iyutha yoyene, na itatu vulu okufekela moshinima
shika pethimbo ndika," onzo yimwe tayi popi ngaaka.
Nando ongaak Omupevi-kuluntuwiliki gwoshikondo shIikwakonomi
mOyunivesity ya Namibia, Omundohotola Omu Kakujaha-Matundu okwa
popi kutya aantu oye na okwiimanga nenge tutye okuhila ko komapaya
gawo.
"Onkalo oya ninga ondilo nboonkondo, kashi shi owala kwaamboka
haya mono oondjambi dhopevi, ashike nokwaamboka wo haya mono
oondjambi dhopokati.
"Ohenda onene kutya Epangelo inali tseyitha eshunitho pevi
lyiishoshela pethimbo lyOmulekeneno gwoshimaliwa shomumvo gwonuumvo
- nashika otashi ti nee kutya aantu oye na okumona iihuna koondando
ndhoka dha londa notadhi tsikile nokulonda," ta popi ngaaka.
Kakujaha-Matundu ta molwashoka iinima ayihe oyi ikwatelela owala
komahooli, iilongo mbyoka unene tayi dhengwa koshinima shika oyo
mbyoka ihayi longo omahooli ngaashi Namibia.
Ta ti kakele kondando yomahooli inaga dhindwa ndjoka tayi londo,
oshinima oshikwawo otashi etwa kondola noRand ndjoka tayi gu wo
pevi okuyelekanitha nOndola ya Amerika ndjoka oyo hayi longithwa
mokulanda omahooli pamaalaka gopaigwana.
Pahokololo lyaatseyinawa miinima yomahooli nosho wo aatseyinawa
yalwe miikwaliko, okwa tegelelwa ondando yomahooli yi ka haluthe
aantu sho tayi ka londa sigo opoondola/US$200 membalukutu.
Aapyokoki miikwaliko otaya popi wo ngeyi kutya Ombaanga ya
Namibia itayi ka thigwa nompito yilwe yaashi okugwedhela iishoshela
yokumbaanga.
The Namibian okwa tseya wo ngeyi kutya Ombelewa yOmuprimaminista
oya toto po osipana ndjoka tayi ka ungaunga nokutala kutya aantu
mboka haya mono oondjambi dhi li pevi otaya kwathwa ngiini opo ya
vule okwiimonena omboloto yesiku kehe.
Omukuluntuwiliki gwehangano lyedhina Namibia Manufacturers
Association (NMA) Hennie Fourie okwa popi kutya oshinima
shegwedhelo lyomahooli osheya dhenga ondhimbo onene molwashoka,
shika otashi ti nee ngeyi kutya oopelesenda omulongo (10%) dhiiyemo
yawo otadhi ka ya owala momahooli.
Ta ti oonakulonga iilandithomwa yawo mboka taya ka fala iinima
yawo komahala ga yoolokathana moshilongo nenge nokuli pondje
yoshilongo, otaya ka dhengwa noonkondo koondando dhomahooli.
Oshikondo shoohi mu Namibia shoka shi li omweeti gweliko omunene
moshilongo, osha gumwa nale nayi komahooli gondiisela ngoka ga
londa noonkondo.
Fourie okwa popi nokuli ta ti: "Egwedhelo olya gumu noonkondo
iilyo yetu nuumvo.
Oonakulonga iinima otaya vulu owala okuhupa ngele taya gwedhele
oondando dhiilongomwa yawo, na shika otashi ningwa owala mokwaana
nkene.
Kapu na nando ompito yimwe omuntu ta vulu okumona omauwanawa
taga zi megwedhelo lyomahooli."
Ta ti oonakunduluka iinima yamwe otaya ka thiminikwa ya shunithe
omwaalu gwaaniilonga yawo pevi nenge ya shunithe pevi iilongomwa
yawo shoka tashi ka shunitha wo eliko lyoshilongo pevi.
"Otandi vulu we okutya shike? Omumvo 2008, omumvo ngoka nda mona
onkalamwenyo ondhigu pethimbo lyuukuluntu wa ndje.
Iinima ayihe otayi londo nenge itayi ende we nawa.
"Tala nee sho oondando dhiikulya tadhi londo, omaupyakadhi
gopautshitwe, omahogololo mu Zimbabwe nosho wo onyeka yuuthano wa
Olympic ndjoka wo yi li moshiponga.
Oshinima shika oshi li uupyakadhi uunene.
Omumvo omwiinayi ngiini," omunamimvo 28 Naomi Nowases
gwomOvenduka ta popi ngaaka pafupi kombinga yomaupyakadhi ngoka
taga inyenge muuyuni pethimbo ndika.
Oshinima shika otashi ka nayipika oondando dhiikulya, omeya,
omalusheno nosho tuu ndhoka dha londa nale pethimbo notadhi hepeke
Aanamibia."Eeno, otweshi uvu okuza kuuministeli wOomina
nIikwankondo.Oondando ndhika oompe dhomahooli otadhi ka tulwa
miilonga mEtine, 15 Mei," onzo yimwe momahooli tayi lombwele ngaaka
The Namibian mOmaandaha.Ngashiingeyi pOmbaye, ondando yomahooli
gondiisela otayi ka kala poondola/N$9,84 moliitela, omanga ngoka
gopetololi ngoka ge na oholo taga ka kotha oondola/N$8,50, ngoka
gaana oholo otaga ka kotha oondola/N$8,48 moliitela.Movenduka,
omahooli gondiisela otaga ka kotha N$10,04, omahooli gopetololi
ngoka ge na oholo, otaga ka kotha oondola/N$8,70 moliitela omanga
ngoka gaana oholo taga ka kotha oondola/N$8,68
moliitela.PoKeetmanshoop, omahooli gondiisela otaga ka kotha
N$10,20, omahooli gopetololi ngoka ge na oholo, otaga ka kotha
oondola/N$8,86 moliitela omanga ngoka gaana oholo taga ka kotha
oondola/N$8,84 moliitela.Po Tsumeb, omahooli gondiisela otaga ka
kotha N$10,11 omahooli gopetololi ngoka ge na oholo, otaga ka kotha
oondola/N$8,76 moliitela omanga ngoka gaana oholo taga ka kotha
oondola/N$8,74 moliitela.Aatseyinawa otaya popi ngeyi kutya itaya
vulu naanaa okufekelwa kutya oondando dhomahooli otadhi ka kala
peni sho taku ka thikwa pehulilo lyomumvo."Dhimbulukwa kutya
uupyakadhi mbuka owa guma konyala uuyuni auhe.Itandi vulu okupopya
kutya pehulilo lyomumvo omahooli otaga ka kotha ingapi
noliitela."Onkalo otayi iyutha yoyene, na itatu vulu okufekela
moshinima shika pethimbo ndika," onzo yimwe tayi popi ngaaka.Nando
ongaak Omupevi-kuluntuwiliki gwoshikondo shIikwakonomi mOyunivesity
ya Namibia, Omundohotola Omu Kakujaha-Matundu okwa popi kutya aantu
oye na okwiimanga nenge tutye okuhila ko komapaya gawo."Onkalo oya
ninga ondilo nboonkondo, kashi shi owala kwaamboka haya mono
oondjambi dhopevi, ashike nokwaamboka wo haya mono oondjambi
dhopokati."Ohenda onene kutya Epangelo inali tseyitha eshunitho
pevi lyiishoshela pethimbo lyOmulekeneno gwoshimaliwa shomumvo
gwonuumvo - nashika otashi ti nee kutya aantu oye na okumona iihuna
koondando ndhoka dha londa notadhi tsikile nokulonda," ta popi
ngaaka.Kakujaha-Matundu ta molwashoka iinima ayihe oyi ikwatelela
owala komahooli, iilongo mbyoka unene tayi dhengwa koshinima shika
oyo mbyoka ihayi longo omahooli ngaashi Namibia.Ta ti kakele
kondando yomahooli inaga dhindwa ndjoka tayi londo, oshinima
oshikwawo otashi etwa kondola noRand ndjoka tayi gu wo pevi
okuyelekanitha nOndola ya Amerika ndjoka oyo hayi longithwa
mokulanda omahooli pamaalaka gopaigwana.Pahokololo lyaatseyinawa
miinima yomahooli nosho wo aatseyinawa yalwe miikwaliko, okwa
tegelelwa ondando yomahooli yi ka haluthe aantu sho tayi ka londa
sigo opoondola/US$200 membalukutu.Aapyokoki miikwaliko otaya popi
wo ngeyi kutya Ombaanga ya Namibia itayi ka thigwa nompito yilwe
yaashi okugwedhela iishoshela yokumbaanga.The Namibian okwa tseya
wo ngeyi kutya Ombelewa yOmuprimaminista oya toto po osipana ndjoka
tayi ka ungaunga nokutala kutya aantu mboka haya mono oondjambi dhi
li pevi otaya kwathwa ngiini opo ya vule okwiimonena omboloto
yesiku kehe.Omukuluntuwiliki gwehangano lyedhina Namibia
Manufacturers Association (NMA) Hennie Fourie okwa popi kutya
oshinima shegwedhelo lyomahooli osheya dhenga ondhimbo onene
molwashoka, shika otashi ti nee ngeyi kutya oopelesenda omulongo
(10%) dhiiyemo yawo otadhi ka ya owala momahooli.Ta ti oonakulonga
iilandithomwa yawo mboka taya ka fala iinima yawo komahala ga
yoolokathana moshilongo nenge nokuli pondje yoshilongo, otaya ka
dhengwa noonkondo koondando dhomahooli.Oshikondo shoohi mu Namibia
shoka shi li omweeti gweliko omunene moshilongo, osha gumwa nale
nayi komahooli gondiisela ngoka ga londa noonkondo.Fourie okwa popi
nokuli ta ti: "Egwedhelo olya gumu noonkondo iilyo yetu
nuumvo.Oonakulonga iinima otaya vulu owala okuhupa ngele taya
gwedhele oondando dhiilongomwa yawo, na shika otashi ningwa owala
mokwaana nkene.Kapu na nando ompito yimwe omuntu ta vulu okumona
omauwanawa taga zi megwedhelo lyomahooli." Ta ti oonakunduluka
iinima yamwe otaya ka thiminikwa ya shunithe omwaalu gwaaniilonga
yawo pevi nenge ya shunithe pevi iilongomwa yawo shoka tashi ka
shunitha wo eliko lyoshilongo pevi."Otandi vulu we okutya shike?
Omumvo 2008, omumvo ngoka nda mona onkalamwenyo ondhigu pethimbo
lyuukuluntu wa ndje.Iinima ayihe otayi londo nenge itayi ende we
nawa."Tala nee sho oondando dhiikulya tadhi londo, omaupyakadhi
gopautshitwe, omahogololo mu Zimbabwe nosho wo onyeka yuuthano wa
Olympic ndjoka wo yi li moshiponga.Oshinima shika oshi li
uupyakadhi uunene.Omumvo omwiinayi ngiini," omunamimvo 28 Naomi
Nowases gwomOvenduka ta popi ngaaka pafupi kombinga yomaupyakadhi
ngoka taga inyenge muuyuni pethimbo ndika.
